Dok se pitanje stabilne i sigurne opskrbe energijom posljednjih godina sve češće nameće kao jedno od ključnih europskih gospodarskih pitanja, u Šibensko-kninskoj županiji i Gradu Šibeniku razvoj energetske infrastrukture već pokazuje konkretne rezultate na terenu.
Izgradnja plinske distribucijske mreže, koju je realizirala tvrtka EVN Croatia Plin d.o.o. postala je mnogo više od infrastrukturnog projekta; pretvorila se u važan razvojni alat koji izravno utječe na industriju, investicije, javni sektor i kvalitetu života građana.
U regiji koja posljednjih godina intenzivno razvija poduzetničke zone, prometnu povezanost i industrijske kapacitete, dostupnost zemnog plina pokazuje se kao ključni faktor nove gospodarske faze.
Energetska infrastruktura kao nova razvojna osovina
Župan Paško Rakić ističe da upravo moderna energetska infrastruktura danas ima presudnu ulogu u razvoju konkurentnog gospodarstva.
– Dostupnost plinske distribucijske mreže omogućava veću produktivnost u gospodarskom sektoru, ali i veću kupovnu moć kućanstava, jer je energent znatno isplativiji i čišći – govori.
U praksi to znači stabilniju i financijski učinkovitiju opskrbu energijom za industriju, javne ustanove i kućanstva, ali i stvaranje uvjeta za dolazak novih investicija.
Energetska infrastruktura danas je jedan od prvih parametara koje investitori analiziraju pri odabiru lokacije za ulaganje, osobito u proizvodnim i energetski intenzivnim djelatnostima. Upravo zato plinofikacija značajno povećava atraktivnost regije.
– Interes investitora je značajan, a poželjno je proširiti distribucijsku mrežu za povezivanje sa sustavom, uglavnom u gospodarskim djelatnostima proizvodnje, obrta i trgovine – naglašava župan.
Industrija među najvećim dobitnicima
Najveće koristi od dostupnosti zemnog plina trenutno bilježe industrijski pogoni i javne ustanove.
Na području Šibenika među najvećim korisnicima, govori Rakić, nalaze se Turističko odmaralište Solaris d.d., Impol-TLM d.o.o., kao i niz javnih institucija: od vrtića i zdravstvenih ustanova do domova za starije osobe. Na području Knina na sustav je priključen KNAUF d.o.o., dok je u Drnišu priključen Aluflexpack Novi d.o.o.
Upravo ovi primjeri pokazuju koliko energetska infrastruktura može imati izravan utjecaj na poslovanje i održivost sustava koji troše velike količine energije.
No, osim financijskih ušteda i operativne učinkovitosti, sve važniju ulogu danas imaju i energetska sigurnost te diverzifikacija izvora energije, osobito u kontekstu globalnih nestabilnosti.
– Energetska sigurnost i diverzifikacija zajedno predstavljaju stupove dugoročnog gospodarskog planiranja, jer energetska sigurnost znači pouzdanu i kontinuiranu opskrbu energijom, dok diverzifikacija smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču ili regiji, ublažava skokove cijena i omogućuje fleksibilniji odgovor na krize poput trenutnog rata u Ukrajini i na Bliskom istoku – ističe Rakić.
Dodaje da upravo regije koje strateški ulažu u energetsku otpornost dugoročno stvaraju konkurentsku prednost.
– Bez energetske sigurnosti nema stabilnog rasta, a bez diverzifikacije nema otpornosti. Regije koje strateški ulažu u oba područja bolje podnose krize, privlače više investicija i imaju dugoročnu konkurentsku prednost – objašnjava.
Poseban potencijal, saznajemo, vidi se i u daljnjem razvoju Poduzetničke zone Podi, jedne od najboljih poduzetničkih zona u Hrvatskoj, koja već godinama bilježi stabilan rast. Zona je dodatno učvrstila svoju stratešku važnost nakon izravnog priključka na autocestu A1, čime je postala još atraktivnija brojnim ulagačima.
Župan ističe da bi infrastrukturno dovođenje zemnog plina u zonu Podi moglo imati značajan utjecaj na daljnji razvoj gospodarstva cijele regije.
Modernizacija javnog sektora i financijska održivost
Osim gospodarstva, plinska infrastruktura snažno utječe i na modernizaciju javnog sektora.
Kako ističu iz županije, brojni izračuni pokazali su značajnu razliku u troškovima između zemnog plina i drugih energenata, što izravno utječe na financijsku održivost javnih sustava.
– Razlika u cijeni između energenata i zemnog plina u odnosu na postojeći sustav distribucije plina je značajna jer su to svi pojedinačni izračuni pokazali pa je prilično sigurno da značajne financijske uštede izravno utječu na održivost svakog sustava koji je spojen na plinski distribucijski sustav – govori Rakić.
U vremenu kada se gradovi i županije suočavaju s rastućim troškovima energije, upravo ovakva infrastruktura omogućava dugoročnije planiranje i veću stabilnost javnih financija.
No, pitanje energije danas više nije isključivo ekonomsko, nego i strateško te okolišno pitanje. Upravo zato razvoj plinske infrastrukture sve se češće promatra i kroz prizmu zelene tranzicije te smanjenja emisija u sektorima koji troše najveće količine energije.
Iako se Europa snažno okreće obnovljivim izvorima energije, zemni plin i dalje ima važnu ulogu u tranziciji prema ekološki održivijoj industriji, posebno u energetski intenzivnim industrijama.
Njegove ključne prednosti su, govori župan, niže emisije CO₂ u odnosu na druga fosilna goriva, manja emisija štetnih čestica i čišći zrak, visoka energetska učinkovitost te komplementarnost s obnovljivim izvorima.
– U energetski intenzivnim industrijama poput petrokemijske, cementne ili staklarske, gdje je potrebna visoka procesna toplina, zemni plin je često jedina izvediva alternativa za brzu zamjenu ugljena radi smanjenja stakleničkih plinova – dodaje.
Šibenik ne želi razvoj temeljiti samo na turizmu
Posljednjih godina Šibenik prolazi kroz snažan razvojni ciklus obilježen velikim infrastrukturnim ulaganjima, modernizacijom grada i jačanjem gospodarskih aktivnosti.
Paralelno s urbanom transformacijom, grad sve intenzivnije gradi model razvoja koji se ne oslanja isključivo na turizam, nego i na poduzetništvo, industriju te novu poslovnu infrastrukturu.
– Iako smo obalni, turistički grad, nismo se oslonili isključivo na turizam. Razvoj Šibenika ne smije se temeljiti samo na jednom sektoru, nego na kombinaciji: gospodarstvo, turizam i obrazovanje. Rezultat takve poslovne logike je da mi danas imamo jednu od najjačih gospodarskih zona u Hrvatskoj, prepoznatljivi smo po turizmu i otvorenosti prema novom potencijalu za razvoj našeg grada – ističe Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.
U toj razvojnoj slici, moderna energetska infrastruktura postaje jedan od ključnih preduvjeta daljnjeg rasta.
Energija kao temelj budućeg razvoja
U vremenu kada se konkurentnost regija sve više mjeri kvalitetom infrastrukture i energetskom stabilnošću, Šibensko-kninska županija kroz razvoj plinske distribucijske mreže stvara temelje za novu gospodarsku fazu.
Zemni plin pritom nije samo energent, nego alat za privlačenje investicija, modernizaciju industrije, održiviji javni sektor i dugoročnu energetsku sigurnost regije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....