Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili su uvjete mirovnog sporazuma, objavio je američki predsjednik Donald Trump. Sporazum bi trebao biti potpisan u petak 19. lipnja, a Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da će se nakon potpisivanja i uklanjanja mina Hormuški tjesnac otvoriti za slobodan prolaz brodova, a SAD će ukinuti blokadu iranskih luka.
"Brodovi svijeta, upalite motore. Neka nafta teče!" izjavio je Trump uz dodatak da će iranski program obogaćivanja uranija biti "trajno" ograničen isključivo na nevojne svrhe. Međutim, o tom pitanju još nema dogovora. Stranke još uvijek pregovaraju hoće li Iran pristati na obustavu obogaćivanja uranija na 20 godina dok je, piše The New York Times, Trump "naznačio da bi mogao pristati na razdoblje od 15 godina".
Iransko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da su se strane dogovorile o uvjetima privremenog mirovnog sporazuma. Svečanost potpisivanja sporazuma održat će se u petak u Ženevi u Švicarskoj. Američki potpredsjednik J.D. Vance rekao je u nedjelju da planira prisustvovati ceremoniji, ali da bi i Trump mogao doći, piše Jutarnji list.
"Svakako planiram biti ondje, ali bi i sam predsjednik mogao biti ondje", rekao je Vance za Fox News. Dodao je da će sporazum spriječiti Iran da dobije nuklearno oružDaje, sniziti cijene energije i "temeljno transformirati Bliski istok u sljedećih 50 godina". Ovdje treba podsjetiti da se Vance od početka protivio ratu s Iranom, tako da sada dolazi na njegovo.
14 točaka
Očekuje se da će Iran predstavljati njegov glavni pregovarač i predsjednik parlamenta Muhamed Halibaf, a u tom slučaju radit će se o sastanku na najvišoj razini između iranskih i američkih dužnosnika od Iranske islamske revolucije 1979. godine. Ipak, puno toga još nije precizirano.
Prema iranskoj novinskoj agenciji Mehr, privremeni mirovni sporazum od 14 točaka uključuje da će se SAD obavezati na ukidanje pomorske blokade u roku od 30 dana, povlačenje snaga iz područja oko Irana te omogućavanje ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca. Nacrt također navodno predviđa oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine tijekom 60-dnevnih pregovora, pri čemu bi polovina sredstava bila stavljena na raspolaganje prije početka pregovora. Međutim, Amerikanci kažu da će se o sankcijama tek razgovarati tijekom 60-dnevnih pregovora, baš kao i o suspenziji sankcija iranskoj naftnoj i energetskoj industriji. Trumpova administracija je prethodno izjavila da će se bilo kakvo oslobađanje iranskog novca dogoditi tek nakon što Iran ispuni određene uvjete.
Prema sporazumu, SAD će se navodno obvezati i da se neće miješati u unutarnje poslove Irana, dok će se Iran navodno obvezati da neće stvarati nuklearno oružje. Iranski dužnosnik rekao je za Reuters da se Iran složio održati nuklearni status quo, uključujući neobogaćivanje uranija ili širenje nuklearnih postrojenja, dok se ne postigne konačni dogovor. Pritom je ministar vanjskih poslova Abas Aragči pohvalio ulogu Saudijske Arabije u diplomatskom procesu "usmjerenom na okončanje nametnutog rata SAD-a i cionističkog režima protiv Irana te jačanje regionalnog mira i sigurnosti". Aragčijeva pohvala Rijadu znak je spremnosti Irana na relaksiranje odnosa i sa Saudijcima, njihovim najljućim suparnicima, nakon Amerike i Izraela.
Međutim, iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost objavilo je u nedjelju izjavu u kojoj se navodi da će se "završni pregovori odgoditi do provedbe obveza druge strane prema memorandumu". Koje su te obveze, i kako ih Iran tumači, pomoći će u određivanju hoće li se ovaj sporazum održati, podsjetio je BBC, da je konačni mir još uvijek upitan.
Ipak, cijene nafte pale su nakon vijesti o sporazumu. Terminske cijene sirove nafte Brent pale su četiri posto u ranom trgovanju u ponedjeljak, dok je američka nafta West Texas Intermediate pala više od 4,6 posto.
Da u Iranu računaju s mirom pokazuje objava da će dženaza vrhovnog vođe Alija Hameneija napokon početi 4. srpnja u Teheranu, a završiti ukopom 9. u sjeveroistočnom gradu Mašhadu. Iranci to ne bi organizirali dok traje rat jer će dženazi prisustvovati milijuni vjernika, ali i cjelokupni državni vrh, politički, vjerski i vojni.
Gdje je Modžtaba
Hamenei je ubijen u 28. veljače nakon što je dulje od tri desetljeća bio na čelu Islamske Republike. Na čelo države došao je 1989. nakon smrti Ruholaha Homeinija, vođe Islamske revolucije, i tijekom više od tri desetljeća učvrstio je teokratski sistem vlasti. Proširio je utjecaj šijitskog klera i izgradio Revolucionarnu gardu kao centralni stup države. Naslijedio ga je sin Modžtaba, koji je ranjen i od tada se nije pojavljivao u javnosti.
Izrael se, međutim, čini glavnim gubitnikom. Kako izvještava Ynet, pozivajući se na visokog izraelskog dužnosnika, izraelske vlasti izuzetno su nezadovoljne uvjetima predloženog sporazuma i vjeruju da će on biti kratkog vijeka. "Nitko nije sretan zbog najavljenog memoranduma. Razumijemo da je loš za nas i šteti izraelskim interesima", rekao je izvor. Prema izraelskim dužnosnicima, židovska država ne smatra se strankom sporazuma i ne obvezuje se da neće napadati Hezbolah, čak i ako to od njih traži Amerika.
I bivši premijer Naftali Bennett pokrenuo je žestok napad na cijelu strategiju premijera Benjamina Netanyahua za suočavanje s iranskim režimom i njegovim posrednicima. U intervjuu za The Times of Israel Bennett je osudio Netanyahuov "cijeli pristup", kritizirajući "ovaj vrlo dugotrajni rat" na više frontova. Ako ove jeseni bude izabran za premijera, Bennet je obećao da će promovirati "doktrinu hobotnice", a to je plan za ubrzanje sloma "korumpiranog, starog, nesposobnog režima u Teheranu, a istovremeno sprječavanje da Iran nabavi nuklearno oružje". Drugim riječima, opozicija želi maknuti Netanyahua, a nastaviti njegovu ratnu politiku.
Jerusalem Post donosi dva glavna scenarija budućeg Bliskog Istoka. U slučaju dogovora Amerikanaca i Iranaca, sve će se na Bliskom istoku vratiti u normalu i dolazi do stabilizacije. S ratom iza svih, SAD može raditi na novom dobu u regiji i usredotočiti se na druga pitanja u Europi i Aziji. S otvorenim tjesnacem, gospodarstva regije se poboljšavaju, a Izrael i zaljevske zemlje mogu raditi na bližoj integraciji. Ali ako dogovor propadne, bliskoistočna regija se vraća sukobu niske razine koji je svjedočila od travnja. Izrael nastavlja djelovati protiv Hezbolaha u Libanonu, dok Iran i dalje prijeti odmazdom zbog izraelskih napada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....