Srijedom između 17 i 19 sati u njemačkim poslovnicama IKEA-e od lipnja vlada znatno mirnija atmosfera. Nema glazbe, rasvjeta je djelomično prigušena, a razglas se koristi samo u hitnim slučajevima. Općenito je prisutno mnogo manje podražaja – upravo je to cilj Tihog sata. Inicijativu je pokrenula udruga "Skupa zajedno", piše Katharina Abel za Deutsche Welle.
"Tihim satom želimo rasteretiti osobe s nevidljivim, odnosno neprimjetnim invaliditetima. One su često pogođene trajnim opterećenjem središnjeg živčanog sustava, pa im želimo omogućiti trenutke sa što manje podražaja", objašnjava Rebecca Lefèvre, glasnogovornica udruge.
Tihi sat trebao bi osobama kojima je namijenjen prije svega pomoći u uklanjanju osjetilnih, ali i kemijskih, društvenih i komunikacijskih barijera koje ih često sprječavaju da uopće napuste svoj dom. Ono čega mnogi ljudi bez poteškoća nisu ni svjesni jest da tijekom posjeta trgovini namještaja ili supermarketu sva osjetila neprestano primaju različite podražaje. Šareni natpisi, zveket kolica za kupovinu, brojni mirisi koji se međusobno miješaju – sve to mnoge ljude može preopteretiti.
To se posebno odnosi na osobe iz autističnog spektra, osobe s ADHD-om (poremećajem pozornosti), kao i ljude koji pate od kroničnog umora, kroničnih bolova, psiholoških poteškoća ili osjetilnih oštećenja.
bez glasnog razgovora na mobitel
Začetnik ideje o Tihom satu je Novozelanđanin Theo Hogg, otac autističnog djeteta i zaposlenik jednog trgovačkog lanca. Godine 2019. uvjerio je svoje poslodavce da u svim poslovnicama diljem zemlje uvedu Tihi sat. Od tada su mnoge zemlje slijedile njegov primjer. U Njemačkoj ova inkluzivna inicijativa postoji od 2023. godine.
"Važno nam je i povećati vidljivost ovog problema", objašnjava Rebecca Lefèvre. "Pogođene osobe često ni same ne mogu točno objasniti u čemu je problem, a njihove poteškoće nisu vidljive izvana. Zato često slušaju komentare da pretjeruju ili da umišljaju svoje probleme."
Sve više tvrtki i trgovina u Njemačkoj uvodi Tihi sat. U brojnim supermarketima lanaca Edeka i REWE tijekom određenog vremena stvara se mirnije okruženje. Tako je, primjerice, u REWE trgovini Rudolfa Schmidta u gradu Diezu svake srijede od 15 do 16 sati znatno tiše. Tada zaposlenici prigušuju svjetla, isključuju zvučne signale blagajni i prestaju s dopunjavanjem polica.
"Ako netko glasno razgovara na mobitel, ljubazno ga zamolimo da završi razgovor", kaže Schmidt. Voditelj trgovine bio je jedan od prvih podupiratelja Tihog sata. "Kupci koji nam dolaze upravo zbog toga, zahvaljuju nam. Povremeno netko pita: ‘Je li to stvarno potrebno?’, ali kada objasnimo o čemu se radi, svi pokažu razumijevanje."
Rebecca Lefèvre iz inicijative "Skupa zajedno" naglašava da se Tihi sat ne odnosi samo na trgovine: "Sudjeluju i kina, bazeni te kuglane. Uskoro ćemo vjerojatno imati i prvu dvoranu za trampoline, koja je inače prepuna podražaja. Ustvari se radi jednostavno o tome da kažemo: pokušajmo."
Uspješna primjena u muzeju
Od veljače ove godine inicijativi se pridružio i Gradski muzej u Münsteru. Posjetitelji jednom mjesečno, utorkom od 16 do 18 sati, mogu uz pomoć aplikacije ili brošure pratiti posebnu rutu Tihog sata kroz muzej. Za to vrijeme nema organiziranih vođenja, a posjetiteljima su na raspolaganju prostor za povlačenje i kartice za komunikaciju.
"Ne vodimo preciznu evidenciju o tome koliko ljudi dolazi baš zbog Tihog sata, ali vidimo da se naša ponuda već koristi", izjavio je za DW Axel Schollmeier, zamjenik ravnatelja Gradskog muzeja u Münsteru.
Naravno, u doba pametnih telefona i društvenih mreža ne treba čovjek imati psihološke ili neurološke poteškoće da bi se cijenilo mirno iskustvo kupovine. Frank Rohde vodi specijaliziranu trgovinu za vrtlarstvo u Kasselu. Prema popisu sudionika na stranici stille-stunde.com, kod njega je Tihi sat prisutan tijekom cijelog radnog vremena.
"Tako smo oduvijek radili: nema glazbe, mirno je i razgovaramo s kupcima", objašnjava za DW. "Kupcima se to sviđa, ne žele stalnu pozadinsku glazbu."
Za Rebeccu Lefèvre pozitivan je sporedni učinak to što od inicijative imaju koristi i osobe bez invaliditeta. "To mnogima godi jer živimo u društvu prepunom podražaja", kaže ona. "No ipak postoji razlika između nekoga kome je jednostavno ugodno imati više mira i nekoga tko zbog preopterećenosti podražajima stvarno pati, osjeća bol ili zbog toga uopće ne može sudjelovati u svakodnevnim aktivnostima", piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....