Stotinama kilometara od prvih crta ukrajinske bojišnice, autocesta R-280, tzv. Novorusija, do prije nekoliko mjeseci je bila iznimno mirna i vrlo prometna ruta između južne Rusije i Krima, živ dokaz da su teritoriji Ruske Federacije i otetih područja u susjednoj državi postali jedno tijelo bez vanjskih ometanja. Voziti se njome bez opasnosti predstavljalo je možda i najveću stratešku pobjedu Vladimira Putina u četiri godine agresije na Ukrajinu: ovaj je kopneni koridor uz Azovsko more oslobodio rusku logistiku od oslanjanja na masivni i često gađani most preko Kerčkog tjesnaca za opskrbu anektiranog poluotoka, a ni opskrba ruske vojske u zaposjednutim regijama Herson i Zaporižje nije dolazila u pitanje.
Situacija se, međutim, naglo promijenila. Novo ukrajinsko oružje u posljednjih je nekoliko mjeseci učinilo sve prometne rute do Krima izuzetno opasnima i situacija je tamo sad vrlo slična blokadi Hormuškog tjesnaca u Perzijskome zaljevu. Krim, dragulj putinizma i lokacija redovitih posjeta ruskih turista, više ni u jednom smislu nije sigurna, a redovita opskrba gorivom zadaje mu opasne glavobolje.
Zapovjednik ukrajinskih bespilotnih snaga Robert Brovdi Mađar izjavio je prije par dana kako su njegove "ptice" samo u zadnjih mjesec dana promet na autocesti Novorusija smanjili za više od dvije trećine: od oko 3800 na tek nešto više od tisuću vozila dnevno. Uvjeren je kako za još mjesec dana nitko od Rusa bez ukrajinskoga dopuštenja više neće moći proći tom cestom.
Kijev presijecanjem opskrbnih ruta pokušava, u stilu srednjovjekovne opsade neprijateljskih zamaka, iscrpiti ruske snage na cijelom jugu Ukrajine i nadjačati protuzračnu obranu na Krimu. To bi im onda znatno olakšalo napade i u drugim okupiranim regijama. Već i sami Rusi otvoreno priznaju da prolaze kroz iznimno teško razdoblje u svojem ratu. Kolumnist ruskih provladinih novina Rossijskaja gazeta Jurij Knutov nedavno je predložio čak atentat na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog taktičkim nuklearnim oružjem kako bi se pokušala razriješiti trenutna kriza na bojišnicama.
Kojim su sve alatima Ukrajinci počeli preuzimati uvjerljivi primat u petoj godini sukoba s ruskom armadom? Tu su prije svega njihove vlastite rakete Flamingo, domaća ubojita kreacija sposobna nositi više od jedne tone eksploziva na udaljenosti veće od 3000 kilometara. No Rusima najmasovnije štete ipak nanose dronovi nove generacije tipa Stršljen (Hornet), opremljeni umjetnom inteligencijom i povezani s internetom preko satelita Starlink, mreže koju je Elon Musk ovoga proljeća blokirao Rusima. S cijenom malo većom od 4000 eura, ovi poluautonomni dronovi pogodili su već, između ostaloga, na stotine ruskih opskrbnih kamiona na autocesti Novorusija R-280 od sredine travnja. Do tamo su došli najčešće vozeći se preko teritorija koji su Rusi donedavno smatrali posve sigurnom zonom: okupiranoga grada Mariupolja. Kako doslovno sve pristupne točke kopnom, morem i zrakom već tjednima kontroliraju ukrajinski dronovi i rakete, Krim je – posve logično – gotovo u potpunosti ostao bez opskrbe.
"Tankeri, nažalost, ni večeras nisu mogli doći do Sevastopolja. Pozivam sve da odu kućama jer je čekanje u redovima na benzinskim crpkama besmisleno. A što se tiče datuma isteka QR kodova za dobivanje goriva, svi oni koji su prethodno izdani bit će danas deaktivirani", glasi jedna od klasičnih dnevnih obavijesti građanima upravitelja Krima Mihaila Razvozhajeva. Moskovski gubernator u ključnom krimskom gradu uveo je prije nekoga vremena službene kupone koji ograničavaju točenje na 20 litara benzina ili dizela po vozilu, no čak ni mjere racioniranja više ne pomažu. Prioritet u gorivu imaju hitna pomoć, javne službe i sigurnosne snage, pa građanima ne preostaje gotovo ništa kad se namire urgentni potrošači.
Opskrbna kriza, da stvar bude ljepša, pogodila je anektirani poluotok na vrhuncu sezone. Unatoč relativnoj blizini crte bojišnice, udaljene par stotina kilometara, Krim je ipak bio omiljeno odredište za odmor milijuna Rusa tijekom posljednje četiri godine. Sporadični napadi na vojne objekte nisu odvratili ruske posjetitelje od prelijepih krimskih plaža, no pojačane zračne ofenzive i vrlo riskantan pristup autocestom natjerali su mnoge turiste da zadnjih tjedana promijene planove. Rezervacije od kraja svibnja pale su za više od 30 posto u usporedbi s lanjskom godinom, a podaci iz smještaja govore da na svake dvije rezervacije dolazi deset otkazivanja.
Nema više sigurnoga puta do dragulja putinizma. Ukrajinski obračun s kamionima na cesti Novorusija bilježi već toliko ekstremne posljedice da je šef okupirane ruske zone u regiji Herson, Vladimir Saldo, zabranio promet sve "nebitne" robe preko svojeg teritorija. Sve ulazne točke na Krim djelomično su ili posve blokirane ukrajinskim napadima, pa su ruske vlasti od srijede obustavile čak i noćni željeznički promet na duge relacije. To uključuje Kerčki most, pa tamo sad putnici moraju sići i nastaviti putovanje autobusom. Razlog za donošenje ove odluke bio je nedavni ukrajinski napad na ruski vlak: dron je 8. lipnja udario u vlak iz Moskve za Simferopol te je u eksploziji poginuo pomoćnik strojovođe, a strojovođa je teško ozlijeđen, dok su putnici morali biti evakuirani autobusom.
Rat je već odavno civilne vlakove na obje strane učinio legitimnom metom. I ruski i ukrajinski vojnici dijele vagone s civilima kad putuju na frontu ili se s nje vraćaju, baš kao što i roba i oružje također najčešće putuju tračnicama. Ukrajinski željeznički operater izvještava da ruske snage napadaju njihovu infrastrukturu u prosjeku šest puta dnevno, u što su uključena i direktna bombardiranja vlakova. U ruskom napadu u siječnju je ubijeno najmanje pet putnika, a u lipnju je napad dronom također pogodio ukrajinski vlak zaustavljen na stanici.
Dok je istočni pristup Krimu djelomično blokiran, situacija nije ništa bolja ni na sjeveru. U Čongarskom tjesnacu, prirodnom prijelazu između okupiranog Hersona i anektiranog poluotoka, promet je ovih dana gotovo stalno poremećen zbog prijetnje dronovima. "Neprijatelj koncentrira svoje napade kako bi poremetio promet i stvorio probleme stanovništvu", priznao je i šef moskovske uprave u okupiranom Hersonu nakon jednog od posljednjih napada dronovima koji je potpuno blokirao prolaz kroz stratešku kontrolnu točku Džankoj.
Osim intenzivnih napada dronovima, Ukrajina već dugo primjenjuje i kampanju stalnog bombardiranja protuzračne obrane Krima, što ruske oružane snage dovodi u dilemu kratkog pokrivača: premještanje PZO sustava na jedno područje ostavlja izloženima i ranjivima neka druga.
"Dominira osjećaj da će se, ako se ne poduzmu mjere za suzbijanje masovne prisutnosti ukrajinskih dronova utemeljenih na Starlinku, krimski sustav protuzračne obrane urušiti za manje od godinu dana. Ili će i prije tog roka biti potrebno na Krim dovesti obranu i radare iz drugih regija, ostavljajući ih izloženima", objavio je nedavno Vojni Osvetnik (Voyenni Osvetomitel), poznati ruski vojni Telegram kanal s gotovo milijun pratitelja.
U prvih pet mjeseci 2026. godine ukrajinske bespilotne snage ubile su više od 50.900 ruskih vojnika i pogodile više od 176.500 ciljeva. Imaju prosječni dnevni učinak od 337 ubijenih vojnika i 1169 pogođenih ciljeva. Ako je vjerovati ovim podacima ukrajinske vojske, prosječna cijena uništenja jednog ruskog vojnika iznosi oko 900 dolara, objavio je nedavno Reuters, a bespilotne jedinice, koje čine samo 2,5 posto ukrajinskih oružanih snaga, odgovorne su za čak trećinu ruskih gubitaka u posljednjih 12 mjeseci.
Vojni analitičar Michael Kofman iz Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir objašnjava kako napredak u korištenju tehnologije dronova doista omogućuje Ukrajini da dugoročno posve odsiječe Krim od ruske logistike, no da bi širi strateški cilj potpunoga povlačenja ruskih snaga s anektiranog poluotoka i dalje nužno zahtijevao kopnenu ofenzivu. Napredak u ukrajinskome korištenju dronova, napominje, nije zauvijek zadan i vječan: ruska elitna jedinica za dronove "Rubicon" također intenzivno radi na neutralizaciji sadašnje ukrajinske prednosti, osobito u sustavima srednjeg dometa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....